Kao iskusni kolposkopičari ginekolozi u suradnji sa specijalistima ginekološke citodijagnostike i ginekološke patohistologije i uz pomoć relevantnih specijalista komplementarnih subspecijalnosti, prihvatili smo izazov i za sve zainteresirane koji žele dublje proniknuti u kolposkopsku problematiku i naučiti ispravno kolposkopirati, pripremili smo ovaj kolposkopski atlas kao izvorno, korporativno djelo hrvatskih stručnjaka.
Kritična masa spoznaja, tekstualnog koncepta i slikovnog trezora tijekom proteklih 20 godina bili su dodatni motiv za definitivno zaokruživanje našeg rada izdanjem knjige o kolposkopiji.
Kolposkopski atlas namijenjen je u prvoj liniji sistematskoj izobrazbi novih generacija kolposkopičara, ali i kontinuiranom ponavljanju i usvajanju slikovnih zapisa, te njihovoj usporedbi s kolposkopskim slikama koje viđamo u svakodnevnom radu.
Teoretski dio zasnovan je, prije svega, na njemačkoj kolposkopskoj školu – spoznajama Hinselmanna i njegovih sljedbenika koje su dugo vremeno bile rezervirane samo za njemačko govorno područje, potom na američkoj sistematizaciji koja je predstavljena i u aktualnoj IFCPC kolposkopskoj klasifikaciji, te malo poznatoj, ali izvrsnoj japanskoj školi kolposkopije odakle smo prenijeli klasifikaciju prominentnih otvora žlijezda u pet kategorija.
Pored temeljnih kolposkopskih slika, predstavljene su i suvremene spoznaje kako iz kolposkopije, tako i iz svih graničnih područja u sveukupno 15 poglavlja.
U prvih pet poglavlja posložene temeljne spoznaje o cervikalnim intraepitelnim lezijama s aspekta epidemiologije, virologije, citologije, kolposkopije i patologije.
Šesto poglavlje obuhvaća detaljan prikaz aktualne IFCPC kolposkopske klasifikacije iz 2011. godine, a 7. − 12. poglavlje opisuju kategorije kolposkopskih nalaza prema ovoj klasifikaciji. Ovdje su opisana integralna načela kolposkopije, normalni i abnormalni kolposkopski nalazi, nespecifični i razni kolposkopski nalazi, kao i kolposkopski znakovi suspektni na invaziju i mikroinvazivni karcinom.
Poglavlja 13.−14. bave se kolposkopskim nalazima žena u različitim životnim dobima kao što su adolescencija, trudnoća i menopauza, te peniskopijom.
Kolposkopski atlas završavamo 15. poglavljem u kojem su detaljno opisane S3 stručne smjernice za cervikalne intraepitelne lezije, usvojene od strane 5 stručnih društava i jedne sekcije Hrvatskoga liječničkog zbora, s naglaskom na kolposkopski aspekt.
Na kraju je važno istaknuti da su kolposkopija i ginekologija, kao i sveukupna medicina, dio kontinuiranog procesa razvitka sa stalnim promjenama što istodobno naglašava potrebu konstantnog praćenja i reevaluacije te prilagodbu aktualnim razinama spoznaja. Nadamo se i vjerujemo da ćemo na ovaj način omogućiti usvajanje teorijske podloge temeljne izobrazbe mladih generacija, uz koje je nužno praktično iskustvo uz mentore i vlastito iskustvo u samostalnom radu, na korist svih pacijentica koje su nam povjerile svoje ginekološko i reproduktivno zdravlje.
Prof. dr. sc. Goran Grubišić
počasni predsjednik Hrvatskog društva za kolposkopiju i bolesti vrata maternice
Hrvatskoga liječničkog zbora