Zdravstvena zaštita na sekundarnoj razini organizira se u obliku poliklinika i bolnica
- Poliklinika jest zdravstvena ustanova u kojoj se obavlja specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita, dijagnostika i medicinska rehabilitacija, osim bolničkog liječenja.
- Bolnica jest zdravstvena ustanova koja obavlja djelatnost dijagnostike, liječenja, medicinske rehabilitacije i zdravstvene njege bolesnika te osigurava boravak i prehranu bolesnika. Djelatnost se obavlja u općim i specijalnim bolnicama.
Nakon donošenja novog Zakona o zdravstvu 1993. godine ukinuti su medicinski centri, a u županijskim središtima su od 1995. godine odvojene primarna i sekundarna zdravstvena zaštita.
Opća bolnica je tip bolničke ustanove osposobljene za pružanje opće zdravstvene njege. Manja je i slabije opremljena u odnosu na klinički bolnički centar ili kliničke bolnice, ali je veća i uključuje više medicinskih djelatnosti i usluga od uže specijaliziranih klinika ili specijalnih bolnica. U Republici Hrvatskoj postoje 22 opće bolnice s ginekološko-porodničkom djelatnosti.
Opće i županijske bolnice s ginekološko-porodničkom djelatnosti / abecedni popis
- Opća bolnica Bjelovar
- Županijska bolnica Čakovec
- Opća bolnica Dubrovnik
- Opća bolnica Gospić
- Opća bolnica Karlovac
- Opća bolnica "Hrvatski ponos" Knin
- Opća bolnica "Dr. Tomislav Bardek" Koprivnica
- Opća županijska bolnica Našice
- Opća bolnica Nova Gradiška
- Opća bolnica Ogulin
- Opća županijska bolnica Pakrac
- Opća županijska bolnica Požega
- Opća bolnica Pula
- Opća bolnica "Dr. Ivo Pedišić" Sisak
- Opća bolnica "Dr. Josip Benčević" Slavonski Brod
- Opća bolnica Šibensko-kninske županije Šibenik
- Opća bolnica Varaždin
- Opća bolnica Vinkovci
- Opća bolnica Virovitica
- Opća bolnica Vukovar
- Opća bolnica Zabok
- Opća bolnica Zadar
Izvanbolnička rodilišta
Osim navedenih bolničkih rodilišta koji su osnovani između Prvog i Drugog svjetskog rata kao ginekološko-porodnički odjeli, nakon Drugog svjetskog rada otvoren je i veći broj izvanbolničkih rodilišta, paralelno s organiziranjem prenatalne skrbi trudnica. Cilj je ovih mjera bio izbjeći porode u kućnim uvjetima koji su bili povezani s povišenom stopom maternalnog i perinatalnog mortaliteta. Najveći broj ovih izvanbolničkih rodilišta u međuvremenu je zatvoren, te su zadržana samo ona s većim brojem poroda, po pravilu udaljenija od bolničkih rodilišta ili s lošijim prometnim vezama.
Izvanbolnička rodilišta:
- Đakovo
- Sinj
- Imotski
- Makarska
- Brač
U navedenih pet rodilišta 1995. godine rođeno je 1.782 djece, što čini 3,8% cjelokupnog broja novorođenčadi iste godine. Perinatalni mortalitet je u istoj godini iznosio 1/1.782 djece (0,6‰).