 Porodi u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2010. godine Hrvatski zavod za javno zdravstvo
pdf 263 kB
|
 |
 Prekidi trudnoće u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2010. godine Hrvatski zavod za javno zdravstvo
pdf 361 kB
|
|
U 2010. godini u skrbi ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti žena bilo je 1.534.621 žena. Od ukupnog broja žena koje su izabrale svog ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti njih 631.660 ili 41,1% je koristilo usluge što je za 17,7% manje u odnosu na prethodnu godinu.
Prema procjeni stanovništva Državnog zavoda za statistiku u Hrvatskoj je 2010. godine živjelo 2,285.969 žena s udjelom od 51,7% u ukupnom stanovništvu. Od toga broja je 1,949.308 žena starijih od 15 godina koje su potencijalne korisnice, odnosno 1,028.120 žena fertilne dobi (45,0%).
U djelatnosti zdravstvene zaštite žena u 2010. godini ukupno je, ugovorno s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO), radilo 219 timova puno i 21 tim djelomično radno vrijeme.
U usporedbi s 2009. godinom došlo je do smanjenja broja ugovornih timova s punim radnim vremenom (za 8), a broj timova s djelomičnim radnim vremenom ostao je jednak kao i pethodne godine. Istovremeno se broj timova u ordinacijama privatne prakse bez ugovora s HZZO-om povećao za 5 timova u punom radnom vremenu te 2 tima s djelomičnim radnim vremenom.
U primarnoj zdravstvenoj zaštiti žena posebice se prati zaštita trudnica i rodilja. Broj pregleda po trudnici se znatno razlikuje od županije do županije te se u 2010. godini kretao od pet u Vukovarsko-srijemskoj do 12 u Karlovačkoj županiji.
Prosjek na razini cijele Hrvatske je bio 8,5 pregleda po trudnici za razliku od prethodne godine kada je bilo 7 pregleda po trudnici. Pri tome je potrebno uzeti u obzir činjenicu da određen broj trudnica posebice onih s rizičnom trudnoćom zdravstvenu zaštitu ostvaruje u specijalističko konzilijarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti. Tijekom 2010. godine utvrđeno je ukupno 57.975 patoloških stanja u
trudnoći što je porast veći od 2 puta u odnosu na 2009. godinu (26.404).
Najveći broj patoloških stanja zabilježen je u prva tri mjeseca trudnoće (38,1%). Iako se porast utvrđenih patoloških stanja u trudnoći bilježi već zadnjih nekoliko godina, u 2010. izrazito iskače Grad Zagreb. Dok je u 2009. godini u Gradu Zagrebu zabilježeno 9.488 patoloških stanja u trudnoći, u 2010. godini taj se broj popeo na nevjerojatnih 35.077 stanja odnosno na 5 patoloških stanja po svakoj trudnici u skrbi ugovornih ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti žena!?
Prema izvješćima ordinacija primarne zdravstvene zaštite žena u 2010. godini (ugovorne i neugovorne) posjeti u svrhu planiranja obitelji u Hrvatskoj su pali u odnosu na prethodne dvije godine. U 2010. godini zabilježeno je 77.623 posjeta u svrhu planiranja obitelji i/ili propisavanja jednog od kontracepcijskih sredstava što je za 0,4% manje u odnosu na prethodnu godinu (77.903), ali čak 20,6% manje u odnosu na 2008. (97.701). To znači da je u ordinaciji ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti žena u samo 7,5% žena fertilne dobi propisano jedno od kontracepcijskih sredstava. Najčešće su propisivani oralni kontraceptivi (75,5%) i intrauterini ulošci (12,9%).
U 2010. godini obavljeno je 486.581 preventivnih pregleda u primarnoj zdravstvenoj zaštiti žena (stopa 473,3/1.000 žena fertilne dobi) što je porast u odnosu na prethodne godine (2009: 416,4/1.000; 2008: 437,5/1.000; 2007: 458,5/1000). Najveći broj preventivnih pregleda odnosi se na sistematske ginekološke preglede (65,8%). U 2010. godini u zdravstvenoj zaštiti žena obavljeno je samo 73.060 (2009: 112.318) preventivnih pregleda dojki (stopa 71,1/1.000; 2009:108,2/1.000) što je možda posljedica provođenja Nacionalnog preventivnog programa za rak dojke. Od ukupnog broja pregleda dojki u 2010. godini zabilježeno je 5,4% onih s patološkim nalazom što je smanjenje u odnosu na dvije prethodne godine (2009: 6,0%; 2008: 5,8% 2007; 5,1%).
U 2010. godini je uzeto 408.603 uzoraka za PAPA test (stopa od 397,4/1.000 žena fertilne dobi) što je najmanje u odnosu na prethodne tri godine (2009: 414,0/1.000; 2008: 423,8/1.000; 2007: 425,9 / 1.000). Od ukupnog broja uzetih PAPA testova 8,0% bilo je patoloških (2009:9,2%;
2008: 9,4; 2007: 9,7%).
Najčešći razlozi zbog kojih su žene dolazile u ginekološku ordinaciju i koristile usluge primarne zdravstvene zaštite žena u 2010. godini nisu se mijenjali u odnosu na prošlih nekoliko godina. To su najčešće bolesti mokraćnog i spolnog sustava s udjelom od 48,4%; čimbenici koji utječu na stanje zdravlja i kontakt sa zdravstvenom službom 26,6%; trudnoća, porođaj i babinje 9,1%; zarazne i parazitarne bolesti 8,0%; i novotvorine 6,0%.
U odnosu na prethodnu godinu povećao se broj dolazaka zbog trudnoće, porođaja i babinja te novotvorina, a smanjio zbog zaraznih bolesti. Od najčešćih bolesti i stanja u 2010. godini i dalje su na prvom mjestu menopauzalni i perimenopauzalni poremećaji (14,9%), zatim slijede poremećaji menstruacije (9,7%), upalne bolesti ženskih zdjeličnih organa i kandidijaza s jednakim udjelima (po 6,8%), te displazija vrata maternice (4,8%).