Majčino mlijeko može biti prva hrana, ali ne stvara se jednako. U ljudi i ostalih sisavaca istraživači su pronašli da se sastav mlijeka mijenja ovisno o spolu novorođenčeta i da li su uvjeti dobri ili loši. Razumijevajući te razlike znanstvenici mogu dobiti uvid u ljudsku evoluciju.
Istraživači na Sveučilištu u Michiganu i drugim institucijama pronašli su da među 72 ekonomski dobrostojeće majke u ruralnoj Keniji žene sa sinovima uglavnom daju bogatije mlijeko (2.8 posto masti u usporedbi sa 1.74 posto za kćeri). Siromašne žene međutim favorizirale su kćeri sa kremastijim mlijekom (2.6 naspram 2.3 posto za sinove).
Ovi nalazi, publicirani u časopisu American Journal of Physical Anthropology u rujnu 2012., odrazili su se na prethodne radove koji su pokazali da se sastav mlijeka mijenja sa spolom potomka u sivih tuljana i crvenih jelena i sa spolom potomka i majčinim stanjem u rezus majmuna. Nova studija također prati nalaze da majke koje su dobrog socioekonomskog statusa i imaju dobru prehranu u Massachusettsu proizvode energijom bogatije mlijeko za mušku novorođenčad.
Zajedno studije omogućuju podršku za 40 godina staru teoriju u evolucijskoj biologiji.
Trivers-Willard hipoteza navodi da prirodna selekcija favorizira roditeljsko ulaganje u kćeri kada su vremena teška, a u sinove kad su vremena dobra. Neravnoteža bi trebala biti veća u poligamnim društvima u kojima muškarci mogu biti očevi sa više žena, kao što su sela u Keniji. U takvim društvima sin može izrasti u snažnog, popularnog muškarca sa mnogo žena i djece ili može završiti bez ijednog od tog dvoje.
Dobrostojeći roditelji koji si mogu priuštiti investiranje u sinove trebaju tako činiti jer njihovo riskiranje može producirati mnogo unučadi. Obrnuto, siromašni roditelji ne bi trebali snažno investirati u sinove jer nije izgledno da će se isplatiti - njihovi potomci počinju na dnu socioekonomske ljestvice. Za te obitelji kćeri su sigurnije jer dok god prežive do odrasle dobi vjerojatno je da će stvarati potomstvo.
Robert Trivers, evolucijski biolog na Sveučilištu u Rutgersu i ko - autor hipoteze kaže da je nova studija 'uzbudljiva i intrigirajuća' no nije bio uključen u nedavno istraživanje. Po Triversu to je Trivers-Willardov učinak koji ne bi imao hrabrosti predvidjeti.
Čak pored masti i proteina i drugi sastojci mlijeka mogu varirati u ljudi kaže Katie Hinde, docentica humane evolucijske biologije na Sveučilištu u Harvardu. Ona je pronašla više vrijednosti kortizola, hormona koji regulira metabolizam u mlijeku rezus majmuna za muške potomke. Njezin rad pokazuje da bi razlike u mlijeku mogle mijenjati ponašanje djeteta i utjecati na rast i razvoj. Prema Hindle samo polovica priče je što majka proizvodi, druga polovica je kako to mlijeko dijete koristi. Ovi nalazi mogli bi imati implikacije na mliječne formule koje bi mogle biti promijenjene u svrhu poboljšanja zbog optimizacije razvoja jednako za dječake i djevojčice.
:: Neike Keller, dr. med.:: specijalizantica ginekologije i opstetricije :: OB Varaždin :: E - mail: neike.keller@hotmail.com
Napomena autorice:
Članak predstavlja najnovija istraživanja u području humane laktacije bez trenutne primjene na svakodnevnu kliničku praksu. Prema trenutnim smjernicama majčino mlijeko najbolja je hrana za svu novorođenčad i prema preporukama UNICEF - a/WHO - a preporuča se dojenje do isteka 2 godine djetetova života, sa naglaskom na ekskluzivnost dojenja u prvih 6 mjeseci djetetova života.