Infekcija humanim papiloma virusom (HPV) porasla je u zadnjih 30 godina, te se danas smatra najčešćom virusnom spolnom prenosivom bolešću. Infekcije HPV-om povezane su s različitim promjenama, od benignih veruka, akuminiranih kondiloma pa sve domalignih karcinoma cerviksa, vulve, vagine, penisa i anusa.
Spolno prenosivi put je najčešći put prenošenja. Međutim, u literaturi su opisani i drugi načini prenošenja - autoinokulacija, perinatalni prijenos, te prenošenje putem kirurških instrumenata.
Smatra se da su tranzitorne infekcije najčešći oblik infekcija, naročito u muškaraca.
Infekcije HPV-om mogu biti klinički vidljive, ili pak nevidljive(subklinička infekcija) na liječničkom pregledu. Kliničke vidljive promjene uzrokovaneHPV-om najčešće su šiljati kondilomi (slika 1).
Slika 1. Šiljasti kondilom
Subkliničke promjene ..
postaju vidljive primjenom kolposkopske tehnike. Peniskopija se izvodi kolposkopskim aparatom (slika 2), koji se sastoji od stereoskopskog binokularnog mikroskopa s različitim povećanjima od 3,5 do 50 puta. Pod djelovanjem 3-5% octene kiseline dolazi do koagulacije proteina u jezgrama i citoplazmi te tkivo s većom aktivnošću (sintezom proteina i umnoženim kromatinom) kao što je kod atipičnih i nezrelih stanica poprima bijelu boju.
Slika 2. Kolposkop - peniskop
Prednost te dijagnostičke metode prije svega je promatranje angioarhitekture koja je od velike važnosti za dijagnozu nekih kliničkih i većinu subkliničkih lezija povezanih HPV-om.
Subkliničke lezije..
vidljive peniskopom mogu se klasificirati kao:
- ravne (makularne) - u razini kože (slika 3);
- papularne - blago uzdignute od površine kože (slika 4);
- papilarne - iznad razine kože, stvaraju papilarni izrast ili papilom;
- klasični kondilom - makroskopski prepoznatljive izrasline,
- PIN-suspektne lezije;
- široko, naglašeno, uzdignuto acetobijelo područje ili područje leukoplakije sa žljebastim punktacijama;
- nespecifične lezije.
Slika 3. Ravni kondilom (peniskopija)
Slika 4. Papularni kondilom (peniskopija)
Latentna infekcija je karakterizirana nazočnošću HPV-a u tkivu, dok je virus odsutan u kolposkopskim i histološkim promjenama, a otkriva se HPV DNA genotipizacijskim metodama.
Cilj istraživanja
Cilj istraživanja provedenog 2004. godine u Klinici za kožne i spolne bolesti KBC-a i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu bilo je dokazati HPVinfekcije u asimptomatskih muških partnera žena koje su se liječile od cervikalne intraepitelne neoplazije (CIN) stupanj 3.
Materijali i metode
U istraživanje je uključeno 30 muških partnera žena koje su imale CIN3, prethodno verificiran PAPA testom. Pregledani muškarci bili su bez klinički vidljivih znakova HPV infekcije. Uzorci su uzeti s predilekcijskih mjesta na spolovilu asimptomatskih muškaraca (frenulum, sulkus koronarijus, glans i tijelo penisa, orificij uretre) uz pomoć kohleje uz prethodnu primjenu anestetičke kreme.
Uzorci su pohranjeni u transportnimedij te upućeni na obradu u Laboratorij za molekularnu mikrobiologiju Kliničkog zavoda za kliničku i molekularnu mikrobiologiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb, gdje je primijenjena Digene Hybrid Capture II metoda (2001 Digene,Gaithersburg, SAD). U svih 30 muškaraca učinjena je i peniskopija uz prethodno apliciranje 5% octene kiseline.
Rezultati
Kod devet od 30 ispitanika (30%) dokazana je pozitivnaHPV infekcija uz Digene Hybrid Capture IImetodu (slika 5). Peniskopijom su u 28 ispitanika (93%) dokazane razne promjene (od ravnih kondiloma do penilnih intraepitelnih neoplazija (PIN) (slika 6). Svih 28 pacijenata je adekvatno liječeno.
Zaključak
Infekcija HPV-om u muškaraca je često asimptomatska, što predstavlja veliki dijagnostički problem. Donedavno je postojao stav da se liječi ono što se vidi samo pri kliničkom pregledu. Na taj način su se previdjele brojne subkliničke HPV infekcije.Njihovo liječenje je ključno u sprječavanju tzv. "ping-pong" učinka u partnera.
Naime, neliječeni muškarac je stalni izvor infekcije za svoje partnerice. Pregled i liječenje muških partnera čije partnerice imaju CIN leziju je potrebna kako bi se prevenirao razvitak karcinoma.Uporaba kolposkopa (peniskopija) omogućila je prepoznavanje, opisivanje i liječenje lezija povezanih s HPV-om, naročito onih subkliničkih.
Naši rezultati pokazuju da je za dijagnosticiranjeHPV infekcija potrebna molekularna metoda HPV genotipizacije i peniskopija.
:: prof.dr.. Suzana Ljubojević, dr.med :: spec. za kožne i spolne bolesti:: Klinika za kožne i spolne bolesti KBC i MF Sveučilišta u Zagrebu ::
izvorni članak
|
M E D I X
|
| |
Literatura:
1. Pinto PA, Mellinger BC. HPV in the male patient. Urol Clin North Am 1999; 26:797-807.
2. Moscicki AB. Human papillomavirus infections. Adv Pediatr 1992; 39:257-81.
3. Chesebro MJ, EverettWD, Lorincz A. High-risk human papillomavirus testing of women with cytological low grade intraepithelial lesions. J Lower Genital Tract Dis 1997; 1:234-9.
4. Schneider A. Pathogenesis of genital HPV infection. Genitourin Med 1993; 69:165-73.
5. Czegledy J. Sexual and non-sexual transmission of human papillomavirus. Acta Microbiol Immunol Hung 2001; 48:511-7.
|
:: važne pravne informacije ::
HDGO portal pruža stručne informacije o brojnim temama i događanjima u ginekologiji, opstetriciji i humanoj reprodukciji. Svrha navedenih informacija nije davanje medicinskih savjeta ili uputa o uporabi pojedinih proizvoda niti promocija pojedinih proizvoda kao takvih. Niti jedan posjetitelj web portala ne smije koristiti informacije sadržane na ovom portalu za dijagnosticiranje ili liječenje zdravstvenog problema ili bolesti bez savjetovanja sa stručnim medicinskim osobljem jer su informacije objavljene na portalu predviđene kao dodatak, a ne kao zamjena za stručnost, vještinu, znanje, iskustvo i procjenu specijaliste za ginekologiju i opstetriciju koji se brine o bolesnici, odnosno trudnici.
HDGO je poduzeo i ubuduće će poduzimati odgovarajuće napore kako bi informacije sadržane na ovom web portalu bile točne i precizne, ali istovremeno ne daje nikakva jamstva glede njihove potpunosti. Shodno tome, takve informacije ne mogu služiti kao predložak za sudsko medicinska vještačenja. Takve informacije HDGO priopćuje svojim članovima na redovitim okupljanjima i putem stručnih smjernica odobrenih od strane nadležnih tijela.
Stručne smjernice HDGO donose se prema strogim stručnim pravilima i specifičnim uvjetima ginekološke i opstetričke struke u RH, te se nakon odobrenja od strane nadležnih tijela objavljuju s posebnom napomenom.
Save