Žene koje uzimaju nadomjesnu hormonsku terapiju (HNL) za ublažavanje simptoma menopauze imaju manji rizik za krvne ugruške ako se estrogeni primjenjuju vaginalno ili preko kožnih flastera, pokazuje švedska studija.
Mnoge žene ne žele koristiti HNL za olakšanje simptoma menopauze od 2002. godine kada je studija "Women's Health Initiative" (WHI) povezala liječenje sintetskim ženskim estrogenima i progesteronom s povećanim rizikom od raka dojke, srčanog i moždanog udara.
Istraživači su u ovoj studiji otkrili da estrogenska monoterapija nosi manji rizik za krvne ugruške nego liječenje s kombinacijom estrogena i progestina, sintetičke verzije progesterona.
No, nije bilo značajno većeg rizika za ugruške s kombiniranom terapijom ako je žena koristila flastere s estrogenom gdje se lijek apsorbira kroz kožu u krvotok ili ako je koristila vaginalne kreme s estrogenom.
To pokazuje da estrogenske tablete mogu dovesti do većih problema nego drugi načini liječenja, rekla je dr Jo Ann Pinkerton, izvršni direktor u "North American Menopause Society" i istraživač na Sveučilištu Virginia.
Na rizik tromboembolije utječe vrsta estrogena i dodavanje nekog oblika progesterona te, ako se dodaje, koja je vrsta gestagena, rekla je Pinkerton koja nije bila uključena u studiju.
Švedsko istraživanje, koje je vodila dr Annica Bergendal iz Karolinska Institute u Stockholmu, analiziralo je podatke od 838 žena koje su razvile tromboemboliju između 2003. i 2009. godine, a kontrolnu skupinu je činilo 891 žena sličnih karakteristika koje nisu imale ugruške.
Žene koje su uzimale estrogen i progestin u kombinaciji imale su gotovo utrostručen rizik za ugruške od žena koje nisu uopće koristile hormone, napisali su znanstvenici 18. ožujka u časopisu Menopause.
Kad su žene koristile samo estrogen, njihov rizik za ugruške je bio 31% veći nego bez hormona, a nije bilo povećanog rizika povezanog s estrogenom korištenim vaginalno ili preko kože.
Studija je bila opservacijska te ne može dokazati uzrokuju li estrogeni vaginalno ili u flasteru manje krvnih ugrušaka nego alternativni tretmani, zaključili su. Istraživači također nisu imali podatke za provjeru točnog vremena menopauze što može utjecati na rizik za zgrušavanje krvi povezan s HNL.
Također je moguće da ti rezultati nisu kontradiktorni rezultatima WHI studije zbog razlika među ženama u SAD-u i švedskoj studiji, rekla je Dr. Michael Thomas, istraživač za žensko zdravlje na "University of Cincinnati Academic Health Center", koja nije bila uključena u studiju.
Žene su u istraživanju bile prosječno 55 godina starosti, a WHI sudionice su prosječno imale oko 63 godine.
Dobna razlika između švedske i američke grupe može objasniti razlike u razlikama rizika za ugruške, rekla je Thomas. Također je moguće da su žene u američkom istraživanju možda bile sklonije pretilosti ili drugim čimbenicima rizika za ugruške koji ih razlikuju od švedskih sudionica.
:: Dubravka Dedeić, dr.med :: spec. ginekologije i porodništva :: Zagreb