Djevojke koje puše, počevši u dobi od 13 godina, imaju najveći rizik za jaku kroničnu bol u vrijeme mjesečnice, pokazuju rezultati longitudinalne populacijske studije objavljene online u znanstvenom časopisu "Tobacco Control". Prethodna istraživanja su pokazala da pušenje može povećati rizik za jaku menstrualnu bol koja obuhvaća 2% do 29% žena, ali podaci nisu bili uvjerljivi. Sada je dokazana jača veza u australskom istraživanju koje je provedeno na čelu s epidemiologom Hong Ju, doktorom medicine (University of Queensland's School of Population Health, Herston, Australija).
Praćeno je pojavljivanje dismenoreje - menstrualne boli, kod 9,068 sudionica od 2000.g. na dalje u Australskoj longitudinalnoj studiji o ženskom zdravlju. Istraživači su otkrili da je rani početak pušenja osobito povezan s razvojem kronične dismenoreje. To otkriće naglašava potrebu provođenja antipušačkih programa za mlade adolescente, zaključili su autori.
"Osim toga, potrebno je snažno poticati prestanak pušenja da se žene mogu oporaviti od dismenoreje kada prestanu pušiti", pišu.
U početku studije, 1996. godine, cijela skupina od 14,427 žena od 1973.-1978.g. u Australijskoj longitudinalnoj studiji o ženskog zdravlja je predstavljala reprezentativni uzorak australske populacije u dobi 18-23 godine. Žene su ispunjavale anketne upitnike svake 3 do 4 godine, zadnji upitnik su popunile 2012.godine.
U sadašnjoj studiji su istraživači analizirali podatke iz skupine žena koje su imale dismenoreju u najmanje tri etape istraživanja, počevši od istraživanja iz 2000.godine. U to vrijeme, 24,5% ispitanica je imalo dismenoreju i 26,4% su bile aktualni pušači. 7,3% je izjavilo da su počele pušiti u dobi od 13 godina, 14% od 14 do 15 godina, a 8,2% prije menarhe.
Istraživači su koristili podatke višekratnih anketa iz izvješća "Ženske longitudinalne studije o dismenoreji". Kategorizirali su žene po pušačkom statusu (sadašnje pušačice, bivše ili nikada nisu pušile), po količini dnevno popušenih cigareta, po dobi kada su započele pušiti, po dobi i početku pušenja u odnosu na dob menarhe. Sveukupno, oko 60% žena je izvjestilo o simptomima kroz neko vrijeme tijekom razdoblja praćenja.
Istraživači su podijelili žene u četiri skupine, prema vrsti boli i trajanju dismenoreje. Kontrolna skupina (42%) je imala malo ili nije imala simptoma, one koje su kasno počele pušiti (11%) su imale veću učestalost razdoblja boli, od 15% na gotovo 70%. Skupina koja je prestala pušiti (33%) je imala manju učestalost perioda boli, od 40% u dobi od 22 do 27 godina i za 10% u dobi 34-39 godina. Osim toga, 14% žena koje su bile u kroničnoj skupini pušačica je izvjestilo o visokoj prevalenciji razdoblja boli od 70% i 80% tijekom razdoblja praćenja.
Prevalencija razdoblja boli je nešto veća u pušačica (29%) nego u nepušačica (23%), a pušačice su imale veću vjerojatnost da će imati jake bolove u trajanju više od 2 dana.
U usporedbi s onima koje nikada nisu pušile, bivše pušačice su imale 33% veći rizik za kronične simptome, a aktualne pušačice su imale 41% povećan rizik. Istraživači su prilagodili analize za socioekonomski status, životni stil i reprodukcijske faktore.
Zanimljivo, kod onih koje su počele pušiti prije ili u dobi od 13 godina, istraživači su izračunali 59% veći rizik dismenoreje, nakon prilagodbe s drugim čimbenicima.
Ovi rezultati su u skladu s prethodnim studijama o pušenju i riziku za dismenoreju, te jačinu boli. Žene koje počinju pušiti rano najčešće imaju ukupno dulje trajanje pušenja, koje je povezano s povećanim rizikom za dismenoreju.
Postoji i povezanost dobi početka pušenja i dobi menarhe (P = 0,002).
Premda se ne znaju točni biološki mehanizmi utjecaja pušenja na dismenoreju, dokazano je da pušenje uzrokuje vazokonstrikciju koja može uzrokovati bolnost.
Također se smatra da pušenje može izravno utjecati na endokrinu kontrolu menstruacije, što može biti povezano s drugim problemima kao što je produljeno krvarenje koje je također povezano s dismenorejom. Pušenje može imati određeni utjecaj na hormonalni status u osjetljivom periodu prije početka redovitog menstrualnog ciklusa kod mladih djevojaka.
Ponuđeno je drugo objašnjenje koje navodi da središnji živčani sustav može igrati ulogu u intenzitetu menstrualne boli, a može postojati i psihološka razlika u između pušača i nepušača u načinu percepcije boli. Autori, međutim, tvrde da činjenice ne podupiru tu teoriju, jer je uočeno da je rizik za dismenoreju kod bivših pušačica sličan onom kod žena koje nisu nikada pušile.
Istraživanje je također pokazalo povećani rizik kronične menstrualne boli kod žena koje su nezaposlene, koje su imale ranu menarhe, debele ili govore europski jezik kod kuće.
Tobacco Control.
:: Dubravka Dedeić, dr.med :: spec. ginekologije i porodništva :: Zagreb