Majčin kortizol u trudnoći povezan s debljinom dojenčadi


Povišena razina majčinog kortizola u trećem tromjesečju je povezana s povećanjem tjelesnih masti kod dojenčadi u prvih šest mjeseci života, izvijestili su istraživači.

"Vrlo je zanimljivo da smo utvrdili utjecaj majčinog kortizola samo tijekom trećeg tromjesečja na pretilost dojenčadi", izjavila je dr Sonja Entringer s Charite Universitätsmedizin Berlinu u Njemačkoj i University of California, Irvine.

"Poznato je da odgovor preadipocita na glukokortikoide progresivno raste s fetalnim životom, što sugerira da kasnija faza trudnoće - koja je također razdoblje u kojem je stvaranje masnog tkiva fetusa na svom vrhuncu - može biti posebno osjetljivo razdoblje za programiranje adipocita sa strane glukokortikoida", rekla je.

Veliki broj dokaza upućuje na to da pretilost počinje, barem djelomično, u intrauterinom razdoblju života, napisali su dr Entringer i kolege u "The Journal of Clinical Endocrinology & Metabolism",on-line. Kod ljudi, dodali su, proliferacija adipocita se javlja prvenstveno u trećem tromjesečju i ranom postnatalnom životu, dok je mogućnost formiranja novih adipocita u odrasloj dobi ograničena.

Tim je ispitao odnos između proizvodnje majčinog kortizola u ranoj, srednjoj i kasnoj fazi trudnoće s promjenama u sastavu tijela kod dojenčadi (udio masnog tkiva) tijekom prvih šest mjeseci postnatalnog života kod 67 parova majka-dijete.

Koncentracije kortizola kod majki su bile povećane kao što se i očekuje tijekom trudnoće. Srednji postotak masnog tkiva kod dojenčeta se povećavao s 14,5% poslije mjesec dana do 32,4%, oko šest mjeseci, ali je postojala bitna interindividualna razlika u dobitku masnoće u ranom postnatalnom periodu.

Iako nije bilo značajne povezanosti između razine kortizola i sastava tijela fetusa u ranoj trudnoći ili sredinom trudnoće, majčinin kortizol je bio značajno povezan s kasnom trudnoćom te je bio pozitivno povezan s promjenama u postotku tjelesne masti od jednog do šest mjeseci života.

Svako povećanje standardne devijacije u majčinom kortizolu mjerenom u trećem tromjesečju je bilo povezano s promjenama od 4% u postotku tjelesne masti od jednog do šest mjeseci. Majčin kortizol nije bio značajno povezan s postotkom masnog tkiva kod rođenja, ali je veći majčin kortizola u trećem tromjesečju bio značajno povezan s višim postotkom tjelesne masnoće sa šest mjeseci.

Učinci na mušku i žensku dojenčadi su bili slični.

Majčin kortizol mjeren u trudnoći nije značajno povezan s omjerom težine-na-duljinu od rođenja ili nakon 6 mjeseci starosti ili s promjenom u omjeru težine-na-duljini od 0 do 6 mjeseci starosti.

"Potencijani klinički značaj ovog nalaza je činjenica da nekoliko istraživanja sugeriraju da je brzina rasta, a osobito povećanje mase masnog tkiva tijekom ranog djetinjstva, jedna od najpouzdanijih prediktora rizika za dječju pretilost", navode istraživači.

"Nadamo se da će ovi rezultati doprinijeti shvaćanju procesa tijekom intrauterinog razdoblja života kao ključnih parametara za ishode rizika vezanih uz zdravlje i bolesti, kao što je pretilost", rekao je dr Entringer.

"Trebali bismo više istraživanja u većim skupinama da bismo istražili koji abnormalni ili neprikladni događaji, osobito tijekom osjetljivih razdoblja, mogu izazvati trajne ili dugotrajne fiziološke promjene povezane s povećanim rizikom pretilosti kasnije u životu.

"Tada ćemo moći razviti i testirati ciljane smjernice za sprečavanje ili ublažavanje štetnih posljedica koncentracije majčinog kortizola na rizik pretilosti kod potomaka", zaključila je dr Entringer.



IZVOR: http://bit.ly/2iUeUHc

J Clin Endocrinol Metab 2017.



:: Dubravka Dedeić, dr.med :: spec. ginekologije i porodništva :: Zagreb