U velikoj nacionalnoj skupini odraslih žena sa kongenitalnim bolestima srca najčešće korišteni kontraceptivi su uglavnom bile barijerne metode (87%) ili oralni kontraceptivi (84%) [1]. No, mnoge žene s visokim rizikom su uzimale oralne kontraceptive koji sadrže estrogene koji se ne preporučuju u tim stanjima s time da su te žene imale više stope krvnih ugrušaka.
Ove rezultate iz studije su Pamela D. Miner (University of California, Los Angeles Kardiovaskularni centar) i njeni kolege objavili online u znanstvenom časopisu "American Journal of Cardiology".
Naime, "unatoč smjernicama koje ne preporučuju kontracepciju baziranu na estrogenima" kod nekih odraslih bolesnica s visokim rizikom zbog prirođenih srčanih bolesti s Fontanovom fiziologijom, Eisenmengerovim sindromom / cijanozom ili mehaničkim srčanim zaliskom, "nije neuobičajeno da se koristi ova vrsta terapije," napisali su Miner i kolege. Štoviše, oni pišu da je incidencija tromboembolijskih događaja u ovih bolesnica "veća nego što se očekivalo i zahtijeva daljnja istraživanja."
Većina tih žena s nasljednom bolesti srca (84%) nije dobilo savjetovanje o kontracepciji. Međutim, samo 43% je dobilo informaciju od liječnika, medicinske sestre ili liječnika asistenta u centru za prirođene srčane mane odraslih; ostali su primili tu informaciju od njihovih ginekologa (55%) ili pružatelja primarne zdravstvene zaštite (11%).
"Kontracepcijska terapija žena sa složenim prirođenim bolestima srca je raznolika, a prevalencija krvnih ugrušaka kod uzimanja oralnih kontraceptiva nije beznačajna, pa zaključujemo da pružanje savjetovanje o kontracepciji sa strane liječnika nije dostatno", zaključuju autori.
Više od 90% djece rođene s bolestima srca, uključujući i 9% do 15% od onih s najviše složenim bolestima, će preživjeti do odrasle dobi, objasnili su Miner i kolege. Međutim, nije jasno da li su žene dobile savjetovanje o kontracepciji kako bi se spriječili negativni događaji i neplanirana visokorizična trudnoća.
Cilj studije je bio ispitati kontracepcijske metode kod žena s prirođenim srčanim bolestima koje se liječe u devet sjevernoameričkih centara od 2011. do 2014. godine.
Skupina se sastojala od 505 žena u dobi od 18 i više godina koje su uglavnom imale umjereno složene (227 žena) ili vrlo složene (183) prirođene bolesti srca a koje su ispunile upitnik o uporabi kontracepcijskih sredstava.
Žene su bile prosječne dobi od 33 godine, a 80% su još uvijek imale menstruaciju.
Sveukupno, 86% žena je koristilo kontracepcijska sredstva. Manje od petine je koristilo intrauterini uložak (IUD, 18%), medroksiprogesteron-acetat (15%), vaginalni prsten (7%), kombinirani estrogensko-gestagenski flaster (6%), gestagenski implantat (2%), hitnu kontracepciju (19%) ili sterilizaciju podvezivanjem jajovoda (14%). Muški partner je kod 9% žena u studiji napravio vazektomiju.
Kod žena koje su koristile oralne kontraceptive, 30% je koristilo samogestagenske pilule, 68% je koristilo kombinirane estrogensko-gestagenske pilule, a 14% je koristilo kombinaciju pilula treće generacije.
U podskupini žena sa složenim prirođenim bolestima srca, 82% je koristilo oralnu kontracepciju, a od njih 39% je koristilo samogestagenske tablete i 53% je koristilo kombinirane pilule ili kombinirane pilule treće generacije (12%).
Kod žena s Fontanovom fiziologijom, 58% je koristilo ili trenutno koristi oralne kontraceptive, a 28% je imalo trombolizu ili tromboembolijske događaje tijekom korištenja oralnih kontraceptiva.
Sve u svemu, 4% žena u skupini je izvijestilo da je imalo trombolizu ili tromboembolijske događaje tijekom korištenja oralnih kontraceptiva; ovi događaji su bili češći kod žena s vrlo složenim srčanim greškama, za razliku od manje složenih nasljednih bolesti srca (9% vs 1%, P = 0,003).
"Glavni rezultati našeg istraživanja ukazuju na to da je populacija pacijentica s kongenitalnim bolestima srca koristila cijeli spektar kontracepcije, s time da su oralni kontraceptivi najčešća metoda nakon barijernih metoda", saželi su Miner i kolege.
Trenutne nacionalne smjernice preporučuju da je prva linija izbora kontracepcije za sve adolescentice i odrasle žene, uključujući i one sa višim tromboembolijskim rizicima, IUD ili gestagenski implantat, istaknuli su, ali ove kontracepcijske metode nisu bile uobičajene u ovoj skupini.
Unatoč širokoj primjeni kontracepcije, 25% žena je imalo neplanirane trudnoće.
Dakle, stručnjaci koji rade u centrima za prirođene srčane bolesti trebaju osigurati da sve njihove pacijentice "primiti individualizirane informacije o njihovim kontraceptivnim opcijama i budu svjesne svojih rizika u korištenju kontraceptivnih sredstava i kod neplaniranih trudnoća ", napisali su Miner i kolege.
Nadalje, djelatnost primarne zdravstvene zaštite i ginekolozi koji liječe žene s kongenitalnim bolestima srca trebaju usko surađivati sa stručnjacima u tim centrima kako bi se utvrdile najbolje kontracepcijske opcije kod tih bolesnica.
Am J Cardiol 2017; DOI: 10,1016 / J.AMJCARD.2016.11.047.
:: Dubravka Dedeić, dr.med :: spec. ginekologije i porodništva :: Poliklinika Harni