Veća potrošnja ribe u trudnoći – bolji razvoj mozga kod djece


Tri veće porcije ribe tjedno tijekom trudnoće donose korist još godinama za razvoj dječjih mozgova, navodi se u velikoj studiji u Španjolskoj.

Istraživači su pratili gotovo 2000 parova majka-dijete od prvog tromjesečja trudnoće do djetetovog petog rođendana i pronašli poboljšanu funkciju mozga kod djece čije su majke jele najveću količinu ribe tijekom trudnoće u odnosu na djecu čije su majke jele najmanje ribe.

Čak i kod žene s prosjekom od 600 grama (21 unca) ribe tjedno tijekom trudnoće nije bilo naznake da su živa ili drugi zagađivači povezani s ribom imali negativan efekt koji bi smanjio očite prednosti.

"Zna se da su plodovi mora važan izvor esencijalnih hranjivih tvari za razvoj mozga, ali u isto vrijeme akumuliraju živu iz okoliša za koju je poznato da je neurotoksična", rekao je glavni autor Jordi Julvez iz Centra za istraživanje epidemiologije okoliša u Barceloni.

U pokušaju da balansira potencijalne štete takvih zagađivača u odnosu na opće zdravstvene prednosti ribe, US Food and Drug Administration je 2014.g. izdao smjernice u cilju poticanja trudnica da jedu ribu, ali ne više od 12 unci (600 g) tjedno.


Europska agencija za sigurnost hrane je nedavno izdala stručno mišljenje savjetujući uzimanje 150 do 600 g ribe tjedno tijekom trudnoće, napisali su Julvez i njegovi kolege u svom radu objavljenom u internetskom izdanju časopisa "American Journal of Epidemiology". No, napisali su, učinci majčine konzumacije ribe tijekom razvoja još uvijek nije dobro shvaćeno i trebalo bi više istraživanja koja bi pružila trudnicama jasnije smjernice.

Istraživači su analizirali podatke iz „Spanish Childhood and Environment Project“, velike populacijske studije koja je uključila žene u prvom tromjesečju trudnoće iz četiri pokrajine Španjolske, između 2004. i 2008. godine.

Julvez i kolege su pratili unos velikih masnih riba kod trudnica kao što su sabljarke i tuna, manje masne ribe kao što su skuša, sardine, inćuni ili losos i bijele ribe kao što su oslić ili tabanu te unos školjaka i morskih plodova.

Ženama su testirane razine vitamina D i joda u krvi, a krv iz pupkovine je testirana nakon porođaja za mjerenje izloženosti fetusa živi i PCB zagađivačima. U dobi od 14 mjeseci do pet godina, djeca su imala testove kognitivnih sposobnosti i testiranje Aspergerovog sindroma radi procjene njihovog neuropsihološkog razvoja.

U prosjeku, žene su konzumirale oko 500 g, ili tri obroka, morskih plodova tjedno tijekom trudnoće. Ali sa svakih dodatnih 10 g po tjednu iznad tog iznosa je došlo do poboljšanja rezultata dječjih testova, do oko 600 g. Veza između visoke majčine potrošnje i boljeg razvoja mozga kod djece je posebno očita kada su djeca navršila 5 godina.

Istraživači su također uočili konstantno smanjenje spektra osobina autizma s povećanom potrošnjom ribe kod majki.

Konzumiranje bijele ribe i velike masne ribe je imalo najjaču vezu sa dječjim rezultatima te je unos ribe tijekom prvog tromjesečja u odnosu na kasnije u trudnoći također imao najveću povezanost.

"Mislim da ljudi općenito trebaju slijediti trenutne preporuke", rekao je Julvez. Julvez je istaknuo da se nije pojavila bilo kakva dodatna prednost kada su žene jele više od oko 600 g ribe tjedno.

"Mislim da se pokazalo puno prednosti za konzumaciju ribe tijekom trudnoće", rekao je Dr. Ashley Roman, ravnatelj Feto-maternalne medicine na NYU Langone Medical Center u New Yorku.

"Mislim da je ono što je zanimljivo u ovom istraživanju u odnosu na neke prethodne studije da je bolje određen odnos između količine ribe koja se konzumira u odnosu na koristi za fetus i za dijete", rekao je Dr. Roman, koji nije bio uključen u studiju.

"Uspjeli su povezati potrošnju ribe sa zaštitom od autizma i mislim da je to potencijalno jako važan nalaz", dodao je.

"Mi i dalje preporučujemo da žene izbjegavaju ribe u kojima ima najviše u žive kao što su som, morski pas, sabljarke i skuše, tipično veće ribe koje imaju dulji životni vijek i koje imaju tendenciju da koncentriraju više žive u tkivu", izjavila je.

IZVOR: http://bit.ly/1RnLwGO
Am J Epidemiol 2016.
:: Dubravka Dedeić, dr.med :: spec. ginekologije i porodništva :: Zagreb