SAŽETAK
Ključni klinički zaključak: Majčina težina prije trudnoće (BMI – indeks tjelesne mase) kao i dobitak na težini tijekom trudnoće su povezani s promjenama kardiometaboličkih biomarkera novorođenčeta neovisno o neonatalnoj pretilosti.
Najznačajniji nalazi: Dobitak na tjelesnoj težini u trudnoći bio je povezan sa statistički značajnim porastom razine glukoze i leptina u krvi iz pupkovine novorođenčeta, čak i nakon korekcije za neonatalnu pretilost. Indeks tjelesne mase trudnice prije trudnoće bio je povezan s većim razinama leptina u krvi iz pupkovine novorođenčeta, ali i s manjom razinom HDL kolesterola u krvi nakon korekcije za neonatalnu pretilost.
Izvor podataka: Longituinalna studija pratila je kohortu od 753 trudnice različitog etniciteta prije trudnoće i u trudnoći, životne dobie od 16 godina i starije, te njihovu djecu porođenu u Sveučilišnoj klinici u Koloradu između 2009. – 2014. godine. longitudinal, prebirth cohort of 753 ethnically diverse pregnant women 16 years of age and older and their newborns recruited from university hospital obstetric clinics in Colorado from 2009 to 2014. Podatci o tjelesnoj težini trudnice izuzeti su iz povijesti bolesti ili su o tome trudnice same izvijestile. Krvni uzorci iz pupkovine i procjena neonatalnoe pretilosti uzeti su iz povijesti novorođenčadi.
Majčina pretilost i povećani dobitak na težini tijekom trudnoće povezani su s promjenama neonatalnih kardiometaboličkih biljega, a ova povezanost nije ovisna o neonatalnoj pretilosti, rezultat je aktualnog istraživanja.
Majčina pretilost i dobitak na težini tijekom trudnoće potvrđeni su rizični čimbenici za nastanak dječije pretilosti, ali su razlozi ove povezanosti malo razumljivi.
Sudeći po rezultatima iznijetim na godišnjem znanstvenom sastanku Američkog društva za dijavetes, moguće je da se radi o "in utero" pretprogramiranju dječijeg metabolizma, što pored fetalnog rasta i nakupljanja masnog tkiva, osigurava razloge za promjene u hormonskom i profilu krvnih masnoća. Predstavljajući rezultate istraživanja kohorte koju su činila 753 para majka-novorođenče, dr. Dominick J. Lemas sa Sveučilišta Kolorado, u Denveru, rekao je da su uzorci krvi iz pupkovine otkrili upečatljive povezanosti.
Dr. Lemas i kolege našli su povećanu razinu glukoze i leptina u krvi pupkovine novorođenčadi, čije su majke imale veći dobitak na težini tijekom trudnoće. Djeca čije su majke imale veći indeks tjelesne mase u vrijeme kada su ostale trudne, imale su veću razinu leptina i manju razinu HDL kolesterola u krvi pupkovine, čak i nakon korekcije podataka za dječiju pretilost.
Osobito iznenađenje bilo je otkriće promjena u razini leptina, rekao je dr. Lemas. Leptin, hormon koji regulira uzimanje hrane, potrošnju energije i druge funkcije, proizvodi masno tkeve i stoga je bilo za očekivati veće razine kod novorođenačadi s većom porođajnom težinom.
U ovom istraživanju, međutim, “povezanost je zapravo postajala jačom kako je korigiran utjecaj novorođenačke pretilosti,” rekao je.
Znanstvenici su pažljivo pregledali razinu krvnih masnoća, uključujući razinu ukupnih i lipoproteina visoke gustoće (HDL), kolesterola, triglicerida i slobodnih masnih kiselina. Nalaz da je BMI prije trudnoće bio negativno povezan s razinom HDL kolesterola “bilo je vrlo zanimljivo za našu radnu grupu,” rekao je Dr. Lemas. “U odraslih je abnormalan obrazad krvnih lipida snažan pretkazatelj za kardiovaskularno obolijevanje.”
Rezultati istraživanja stvaraju dvije brige, rekao je Dr. Lemas. Prvo, “koji čimbenici pored majčinog BMI i dobitka u težini tijekom trudnoće utječu na promjene ovih kardiometaboličkih biomarkera na porodu?” I drugo, rekao je, ostaje da se vidi perzistiraju li ove vrijednosti u kasnijoj dobi imaju li kliničko značenje: “Moguće je da biomarkeri iz pupkovine ne pretkazuju metabolički rizik za ove osobe nekoliko godina kasnije.”
Znanstvenici su koristili podatke iz istraživanja "Healthy Start", kohortne studije koju podržava "National Institute of Diabetes and Digestive and Kidney Diseases".
dr. Vesna Harni